Dr. sc. Ivan Mance hrvatski je povjesničar, informatičar i stručnjak za poslovnu sigurnost. Rođen je 29. lipnja 1975. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu diplomirao je 2005. godine i stekao zvanje diplomirani inženjer sigurnosti. Magistrirao je 2011. godine na magistarskom studiju informacijskih znanosti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu, s temom: Prisutnost koncepta CRM-a u poslovanju trgovačkih društava za zaštitu na radu i mogućnost njegovog sustavnog uvođenja. Doktorirao je 2023. godine na doktorskom studiju povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, s temom: Hipoteza o Kosinjskoj tiskari – informacijsko-povijesna analiza, s najvećom pohvalom za izuzetne znanstvene radove (summa cum laude).
Profesionalno se 28 godina bavi poslovima integralne sigurnosti (zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita okoliša, tjelesno-tehnička zaštita), kontinuirano je trinaest godina rukovodio predmetnim poslovima u Intereuropa d.o.o. te potom u HP – Hrvatska pošta d.d. Danas je vlasnik mikro-tvrtke Kosinj konzalting gdje i dalje obavlja poslove integralne sigurnosti. Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, gdje je držao kolegij Zaštita na radu u laboratoriju, studij Sanitarno inženjerstvo, izabran je u nastavno zvanje predavača u području tehničkih znanosti. Stručno se usavršavao veći dio radnog vijeka završivši cijeli niz državnih i međunarodnih certificiranih programa od kojih izdvajamo važnije: državni stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu; državni stručni ispit za odgovornu osobu za zaštitu od požara; državni stručni ispit za voditelja tima za izradu procjene ugroženosti od požara; vatrogasni časnik I. klase; interni auditor prema normi EN ISO 14001:2004(9); Lead auditor prema normi BS OHSAS 18001:2009; Lead auditor prema normi ISO/IEC 27001:2013.
Poviješću Kosinja i Like, glagoljaštvom i inkunabulistikom bavi se osamnaest godina, o čemu je do sada napisao i objavio četiri knjige: Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi (2013.), Vinogradi u Kosinju (2019.), Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija (2023.) i Prvi hrvatski tiskar Broz žakan – prigodom postavljanja spomenika i spomen-ploča u Kosinju 29. lipnja 2025. (2025.). Na temu kosinjske povijesti i glagoljaštva objavio je preko dvadeset stručnih i novinskih članaka.
Suautor je u knjizi Leksikon Ličana (2017.) te je uređivao pet knjiga: dvije zbirke pjesama Milana Bošnjaka: Zelenoplavo (2013.) i Neuki letači (2013.), knjigu Mile Bogovića: Crkva hrvatskih mučenika na Udbini – od ideje do ostvarenja (2016.), zbirku priča i pjesama Mile Mudrovčića: Ličke priče ispod Velebita (2020.) te prvu glagoljsku knjigu nakon 118 godina, roman Tomislava Beronića: Misal kneza Anža Frankopana (2023.).
Autor je ili suautor ukupno 58 radova, od čega je uz spomenute knjige, petnaest znanstvenih, devet stručnih i 24 ostala rada. Bio je u organizacijskim odborima više znanstveno-stručnih konferencija i simpozija iz područja integralne sigurnosti, kao i član Programsko-organizacijskog odbora 1. znanstveno-stručne konferencije Kosinjska dolina jučer, danas, sutra – održane u Gornjem Kosinju, 30. rujna 2022. Član je više državnih i međunarodnih udruga od kojih izdvajamo dvije važne za hrvatsku povijest i glagoljaštvo: Matica hrvatska (član od 2013.) i Društvo prijatelja glagoljice (član od 2015.).
Uvršten je u biografsku enciklopediju Who Is Who u Hrvatskoj (2012.). Nagrađen je državnim priznanjem za postignuća u zaštiti života i zdravlja radnika na radu te unaprjeđenje sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj (2015.). Znanstveno-istraživački interes pronalazi u području srednjovjekovne hrvatske povijesti – s naglaskom na povijest Like, glagoljaštvo i hrvatsku inkunabulistiku.
CroRis popis svih publikacija Ivana Mancea može se preuzeti [ovdje].
Poveznice:
Wikipedia
Informacijski sustav znanosti RH
ORCiD
Google Znalac
