Dr. sc. Ivan Mance hrvatski je povjesničar, informatičar i stručnjak za poslovnu sigurnost. Rođen je 29. lipnja 1975. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu.
Školovanje
Na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu diplomirao je 2005. godine te stekao zvanje diplomirani inženjer sigurnosti. Magistrirao je 2011. godine na magistarskom studiju informacijskih znanosti Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši rad pod naslovom Prisutnost koncepta CRM-a u poslovanju trgovačkih društava za zaštitu na radu i mogućnost njegovog sustavnog uvođenja. Doktorirao je 2023. godine na doktorskom studiju povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju Hipoteza o Kosinjskoj tiskari – informacijsko-povijesna analiza, s najvišom ocjenom i pohvalom za iznimne znanstvene radove summa cum laude.
Karijera
Profesionalno se 32 godine bavi poslovima integralne sigurnosti (zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita okoliša, tjelesno-tehnička zaštita). Trinaest godina rukovodio je tim poslovima, prvo u Intereuropa d.o.o., a potom u HP – Hrvatska pošta d.d. Danas je vlasnik obrta Kosinj konzalting koji se bavi nakladništvom, informatikom i integralnom sigurnošću. Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu izabran je u nastavno zvanje predavača u području tehničkih znanosti.
Tijekom profesionalne karijere završio je niz državnih i međunarodnih certificiranih programa, među kojima se izdvajaju: državni stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu, državni stručni ispit za odgovornu osobu u području zaštite od požara, državni stručni ispit za voditelja tima za izradu procjene ugroženosti od požara, vatrogasni časnik I. klase, interni auditor prema normi EN ISO 14001, Lead auditor prema normama ISO 45001 i ISO/IEC 27001.
Povijest Kosinja i Like
Poviješću Kosinja i Like, glagoljaštvom te inkunabulistikom bavi se devetnaest godina. Objavio je četiri knjige: Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi (2013.), Vinogradi u Kosinju (2019.) – u suautorstvu s prof. dr. sc. Nikolom Miroševićem i mr. sc. Ivanom Šestanom, Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija (2023.) te Prvi hrvatski tiskar Broz žakan (2025.).
O kosinjskoj povijesti i glagoljaštvu objavio je više od dvadeset stručnih i novinskih članaka. Kao stručni suradnik župe Kosinj sudjelovao je u organizaciji, postavljanju i svečanom otkrivanju spomenika i triju spomen-ploča (autor: Slaven Miličević, ak. kipar) prvom hrvatskom tiskaru Ambrozu Kacitiću u Donjem Kosinju (otkriveno 29. lipnja 2025.) te spomen-ploče Kosinjskoj tiskari u Kosinjskom Bakovcu (otkrivena 22. veljače 2026.).
Sudjelovao je i kao stručni suradnik za glagoljske elemente na spomen-obilježjima prvom gospićko-senjskom biskupu mons. dr. Mili Bogoviću (spomenik u Gospiću i bista u Slunju, autor: Slaven Miličević, ak. kipar), otkrivenima 19. prosinca 2025. godine. Suautor je u knjizi Leksikon Ličana (2017.) te urednik pet knjiga: dviju zbirki pjesama Milana Bošnjaka (Zelenoplavo, 2013.; Neuki letači, 2013.), knjige Mile Bogovića i Ante Bežena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini – od ideje do ostvarenja (2016.), zbirke priča i pjesama Mile Mudrovčića Ličke priče ispod Velebita (2020.) te romana Tomislava Beronića, tiskanog glagoljicom i temeljenog na Manceovoj knjizi Kosinjska tiskara, Misal kneza Anža Frankopana (2023.). Autor je ili suautor ukupno 59 radova, od čega je uz spomenute knjige, šesnaest znanstvenih i 34 stručna rada.
Simpoziji i udruge
Sudjelovao je u organizacijskim odborima više znanstveno-stručnih konferencija i simpozija iz područja integralne sigurnosti, kao i u Programsko-organizacijskom odboru 1. znanstveno-stručne konferencije Kosinjska dolina jučer, danas, sutra, održane 30. rujna 2022. u Gornjem Kosinju.
Član je više državnih udruga iz područja integralne sigurnosti, kulture i glagoljaštva. Suosnivač je sljedećih udruga: Europsko društvo inženjera sigurnosti (osnovano 7. prosinca 2013. u Zagrebu), Svehrvatski grob – groblje mira (osnovano 16. prosinca 2017. u Zagrebu), Znanstveno i kulturno društvo Kosinj (osnovano 22. veljače 2022. u Zagrebu) te udruge Ban Dvor, kojoj je i predsjednik (osnovana 22. veljače 2026. u Zagrebu).
Ostalo
Uvršten je u biografsku enciklopediju Who Is Who u Hrvatskoj (2012.). Dobitnik je državnog priznanja za postignuća u zaštiti života i zdravlja radnika na radu te unaprjeđenju sustava zaštite na radu u Republici Hrvatskoj (2015.). Područje njegova znanstvenog interesa je srednjovjekovna hrvatska povijest, s posebnim naglaskom na povijest Like, glagoljaštvo i hrvatsku inkunabulistiku.
Poveznice:
Wikipedia
CroRis – 331516
CroRis popis publikacija može se preuzeti [ovdje].
ORCiD – 0000-0001-8663-9742
Google Znalac
