Knjiga o Kosinju nema mnogo, tako da ovdje donosimo sve što je do sada objavljeno na tu tematiku. Izbor smo radili na način zadovoljavanja jednog ili više navedenih uvjeta:

  • knjiga obrađuje povijest Kosinja i/ili Kosinjske tiskare kao najvažnijeg povijesnog elementa Kosinja
  • knjiga obrađuje Kosinj i/ili kosinjski kraj općenito
  • Knjiga obrađuje kosinjske ljude i/ili događaje
  • knjigu je napisala/o kosinjski autor bez obzira na tematiku.

Zanimljivo je kako do danas imamo ukupno 11 knjiga koje zadovoljavaju gornje kriterije, a od autora rodom iz Kosinja imamo ih 6: Lavoslava Vukelića i Dragicu Vukelić, Milana Rasta i Milana Bošnjaka, Emily Marincel i Ivana Mance.

Knjige se uz kratak opis donose kronološki od najnovijeg do najstarijeg izdanja:

Dragica Vukelić: Sokolovi u mojoj duši, 2021.god. Poput knjige Mother`s memories – ali oslikavajući jedan od najtežih perioda novije hrvatske povijesti – 2. svjetski rat, Dragica Vukelić priča životnu sudbinu njene obitelji iz Donjeg Kosinja te poglavito njenog oca Jose Vukelića u tom teškom vremenu. Od smrti njene 17 godišnje tete (Josine sestrice) od neke viroze u selu 1940.god. te neizmjerne majkine tuge zbog gubitka kćeri, preko odlaska oca Jose u vojsku, sloma Hrvata 1945.god. i zbjega na Bleiburg, sretnog sudbinskog provođenja u logor Esterwegen u Njemačkoj, premještaja u logor u Italiji te do konačnog odlaska u Čile – ova knjiga priča tešku životnu priču mladog hrvatskog vojnika koji je samo pukom srećom ostao živ daleko od svoje domovine Hrvatske. Knjiga pršti emocijom prema Domovini kao što je to kod svih naših iseljenika, ali i zahvalnošću prema novoj domovini Čileu koja im je omogućila dostojan život, napredak i razvoj. Ključni motiv kreće se oko raspela u donjokosinjskom zaselku Vukelići s kojim počinje i završava 50tak godina ispričanog životnog puta ove obitelji.


Milan Rast Bećo: Kosinjska kronika, 2021.god. Knjiga počinje kosinjskom poviješću od Pisanog kamena u Begovači na ovamo, da bi prerasla u osobnu kronologiju, promišljanja i bojazni samog autora, vezano uz događaje u kosinjskom kraju od početka Domovinskog rata do oslobodilačke akcije Oluja. Milan Rast donosi nam mnoštvo nepoznatih lokalnih previranja u Kosinju za vrijeme Domovinskog rata, te kao živi svjedok tog vremena objelodanjuje situacije i ljude koji su u tim previranjima sudjelovali. Ova knjiga predstavlja trajni zapis ratnih kosinjskih zbivanja i daje vrijedan doprinos novijoj regionalnoj historiografiji. Na žalost, Milan Rast Bećo prerano nas je napustio, niti godinu dana od izdavanja ove knjige. Preminuo je u Rijeci 26.11.2021.god., sahranjen je u Kosinju.

Ivan Mance, Nikola Mirošević, Ivan Šestan: Vinogradi u Kosinju, 2019. god. Više o knjizi pročitajte klikom na sliku koji će vas odvesti na opis knjige.

Iz opusa zbirke pjesama Milana Bošnjaka, 2013.god. : “Treba reći da su neuki letači nastali na tragu shvaćanja umjetnosti kao
izraza u bitnome slobodne čovječje moći participiranja u idealnim svjetovima, koja se nadaje kao sebeuobličavanje – uriječivanje, uslikavanje, uzvučavanje – u sebi zatvorena, posve otvorena – ostvaruje se prividom cikličnosti u prostornom i vremenskom slijedu upravo ga tako nadilazeći – utoliko umjetnost jest na apsolutnoj razini. Treba reći i
to da su pjesme nastale u razdoblju od 1987. do 1995. te da je 1996. zbirka postala cjelovita, zaogrnuta postmodernim ruhom s jasnom namjerom da baš tako nadiđe duh postmoderne.”

Iz opusa zbirke pjesama Milana Bošnjaka, 2013.god. : “Treba reći da je zelenoplavo nastajalo na prijelazu tisućljeća i da u sebi sadržava dva cjelovita ciklusa, zapravo dvije zbirke, jednu nastalu u 20. stoljeću – zlatne kriške dosade i jednu u 21. – uspavljivač te jedan mali, mogli
bismo reći, paradigmatski dodatak. Treba reći da je autor, iako već odavno vlastita uriječivanja/pjesme više ne bilježi na papiru, zaslonu računala, kamenu, kori drveta, pijesku niti na/u bilo kakvom drugom materijalu i zapravo više nije pjesnik, činom objave vlastite poezije
sebe svjesno odredio (i) kao pjesnika.”


Ivan Mance: Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi, 2013.god. Više o knjizi pročitajte klikom na sliku koji će vas odvesti na opis knjige.

Emily Marincel Amberg: MOTHER’S MEMORIES: The Life and Stories of Lucy Marincel, 2004.god. Najstarija kosinjanka Lucija (Lucy) Majnarić Marincel umrla je 1988.god. u Prior Lake, Minnesota, USA u 104. godini života. Rođena je u Donjem Kosinju, 13.12.1884.god. Emigrirala je, kao i mnogi Kosinjani i Ličani u Ameriku, roditelji su je otpratili sa Rudinke, preko Krasna na Jurjevo, od kud je malom brodicom pristigla do Rijeke. Iz Rijeke brodom odlazi u Ameriku.
1911.god. u Americi se udaje za Franju Stjepana Marincela – također Kosinjana i njenu ljubav iz djetinjstva. Imali su desetoro djece, a Franjo je umro od upale pluća 1931.god. u 47. godini života.
O ovom vrlo posebnom i rijetko zabilježenom životu naših kosinjskih emigranata može se pročitati u ovoj vrlo posebnoj knjizi. Lucy je još danas zabilježeno najdugovječnija kosinjanka i najstarija bjelkinja koja je živjela u Americi.

Zvonimir Kulundžić: 500. obljetnica kosinjskog Misala – prve hrvatske tiskane knjige, 1983.god. U velikom opusu rada Zvonimir Kulundžića ostaje znamenita njegova hipoteza po kojoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. tiskana u Kosinju, u Lici. U svojim knjigama “Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskoga juga” (1960.) i “Petstota obljetnica Kosinjskog Misala” (1983.) dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjoj hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela ni u potpunosti dokazati, ali ni opovrgnuti rezultate i zaključke njegova istraživanja. Time porijeklo tiskanja prve hrvatske inkunabule svakako, do novih saznanja, treba svrstati upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, u Lici.

Zvonimir Kulundžić: Tragedija hrvatske historiografije, 1970.god. U ovoj knjizi Kulundžić se na vrlo polemičan i njemu svojstven način obračunava sa tada aktualnim znanstvenicima, a koji su se suprostavili njegovoj tezi o Kosinju kao lokalitetu prve tiskare. Polemike i obračune koje u ovoj knjizi iznosi gotovo su nevjerojatne i idu (ako su istinite) do razine apsurda u pokušajima rušenja Kosinja. Ova knjiga izašla pred Hrvatsko proljeće, postaje jedan od sinonima borbe za hrvatsku kulturu i hrvatsku historiografiju u kojoj je uživala ondašnja generacija prohrvatski orijentiranih studenata i građana općenito.

Zvonimir Kulundžić: Kosinj kolijevka štamparstva slavenskog juga, 1960. god. U velikom opusu rada Zvonimir Kulundžića ostaje znamenita njegova hipoteza po kojoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. tiskana u Kosinju, u Lici. U svojim knjigama “Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskoga juga” (1960.) i “Petstota obljetnica Kosinjskog Misala” (1983.) dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjoj hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela ni u potpunosti dokazati, ali ni opovrgnuti rezultate i zaključke njegova istraživanja. Time porijeklo tiskanja prve hrvatske inkunabule svakako, do novih saznanja, treba svrstati upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, u Lici.

Bude Budisavljević: Književno cvieće Lavoslava Vukelića, II izdanje, 1884.god. – download Lavoslav Vukelić pjesnik iz Kosinja, službovao i preminuo u Hrvatskom Zagorju, općina Sveti križ Začretje, gdje je i sahranjen. Njegovu zbriku pjesama “Književno cvieće Lavoslava Vukelića” objavio je Bude Budisavljević u dva izdanja, a na gornjem linku možete skinuti drugo izdanje u pdf formatu.