Knjiga o Kosinju nema mnogo, tako da ovdje donosimo sve što je do sada objavljeno na tematiku povijesti Kosinja, Kosinjske tiskare ili čak neposredno dotiče kosinjske ljude i događaje.

Knjige se uz kratak opis donose kronološki od najnovijeg do najstarijeg izdanja:

Milan Rast Bećo: Kosinjska kronika, 2021.god. Knjiga počinje kosinjskom poviješću od Pisanog kamena u Begovači na ovamo, da bi prerasla u osobnu kronologiju, promišljanja i bojazni samog autora, vezano uz događaje u kosinjskom kraju od početka Domovinskog rata do oslobodilačke akcije Oluja. Milan Rast donosi nam mnoštvo nepoznatih lokalnih previranja u Kosinju za vrijeme Domovinskog rata, te kao živi svjedok tog vremena objelodanjuje situacije i ljude koji su u tim previranjima sudjelovali. Ova knjiga predstavlja trajni zapis ratnih kosinjskih zbivanja i daje vrijedan doprinos novijoj regionalnoj historiografiji.

Ivan Mance, Nikola Mirošević, Ivan Šestan: Vinogradi u Kosinju, 2019. god. Više o knjizi pročitajte klikom na sliku koji će vas odvesti na opis knjige.

Ivan Mance: Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi, 2013.god. Više o knjizi pročitajte klikom na sliku koji će vas odvesti na opis knjige.

Emily Marincel Amberg: MOTHER’S MEMORIES: The Life and Stories of Lucy Marincel, 2004.god. Najstarija kosinjanka Lucija (Lucy) Majnarić Marincel umrla je 1988.god. u Prior Lake, Minnesota, USA u 104. godini života. Rođena je u Donjem Kosinju, 13.12.1884.god. Emigrirala je, kao i mnogi Kosinjani i Ličani u Ameriku, roditelji su je otpratili sa Rudinke, preko Krasna na Jurjevo, od kud je malom brodicom pristigla do Rijeke. Iz Rijeke brodom odlazi u Ameriku.
1911.god. u Americi se udaje za Franju Stjepana Marincela – također Kosinjana i njenu ljubav iz djetinjstva. Imali su desetoro djece, a Franjo je umro od upale pluća 1931.god. u 47. godini života.
O ovom vrlo posebnom i rijetko zabilježenom životu naših kosinjskih emigranata može se pročitati u ovoj vrlo posebnoj knjizi. Lucy je još danas zabilježeno najdugovječnija kosinjanka i najstarija bjelkinja koja je živjela u Americi.

Zvonimir Kulundžić: 500. obljetnica kosinjskog Misala – prve hrvatske tiskane knjige, 1983.god. U velikom opusu rada Zvonimir Kulundžića ostaje znamenita njegova hipoteza po kojoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. tiskana u Kosinju, u Lici. U svojim knjigama “Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskoga juga” (1960.) i “Petstota obljetnica Kosinjskog Misala” (1983.) dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjoj hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela ni u potpunosti dokazati, ali ni opovrgnuti rezultate i zaključke njegova istraživanja. Time porijeklo tiskanja prve hrvatske inkunabule svakako, do novih saznanja, treba svrstati upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, u Lici.

Zvonimir Kulundžić: Tragedija hrvatske historiografije, 1970.god. U ovoj knjizi Kulundžić se na vrlo polemičan i njemu svojstven način obračunava sa tada aktualnim znanstvenicima, a koji su se suprostavili njegovoj tezi o Kosinju kao lokalitetu prve tiskare. Polemike i obračune koje u ovoj knjizi iznosi gotovo su nevjerojatne i idu (ako su istinite) do razine apsurda u pokušajima rušenja Kosinja. Ova knjiga izašla pred Hrvatsko proljeće, postaje jedan od sinonima borbe za hrvatsku kulturu i hrvatsku historiografiju u kojoj je uživala ondašnja generacija prohrvatski orijentiranih studenata i građana općenito.

Zvonimir Kulundžić: Kosinj kolijevka štamparstva slavenskog juga, 1960. god. U velikom opusu rada Zvonimir Kulundžića ostaje znamenita njegova hipoteza po kojoj je prva tiskana knjiga u Hrvata, Misal po zakonu rimskoga dvora, od 22. veljače 1483. tiskana u Kosinju, u Lici. U svojim knjigama “Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskoga juga” (1960.) i “Petstota obljetnica Kosinjskog Misala” (1983.) dao je mnoge tvrdnje koje idu u prilog gornjoj hipotezi i do današnjih dana znanstvena javnost nije uspjela ni u potpunosti dokazati, ali ni opovrgnuti rezultate i zaključke njegova istraživanja. Time porijeklo tiskanja prve hrvatske inkunabule svakako, do novih saznanja, treba svrstati upravo u Kosinj, odnosno Kosinjski Bakovac, u Lici.

Bude Budisavljević: Književno cvieće Lavoslava Vukelića, II izdanje, 1884.god. – download Lavoslav Vukelić pjesnik iz Kosinja, službovao i preminuo u Hrvatskom Zagorju, općina Sveti križ Začretje, gdje je i sahranjen. Njegovu zbriku pjesama “Književno cvieće Lavoslava Vukelića” objavio je Bude Budisavljević u dva izdanja, a na gornjem linku možete skinuti drugo izdanje u pdf formatu.