Kosinjski most, dužine 70 m, širine 5,5 m, građen je tehnikom uklinjavanja kamena i sa valjkastim prorezima koji prilikom čestih poplava olakšavaju protok vode. Projektirao ga je inženjer Milivoj Frković u prvoj polovici 20. stoljeća, gotovo zasigurno 1925.god., a o čemu imamo i pisani trag. Ovime ispravljamo opetovane i krive navode kako je Kosinjski most Frković projektirao u 19. stoljeću. To zaista nije bilo moguće obzirom se Frković rodio u Petrinji 1887.god., a ovlašteni inženjer postao 1921.god. Na Google slikama – OVDJE te na Instagramu pod #kosinjskimost – OVDJE možete pronaći zaista masu predivnih fotografija Kosinjskog mosta.

Kosinjski most, naslovnica knjige: Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi, fotografirao Mance, 2011.god.

O gradnji mosta detaljno piše dr. Rudolf Horvat u knjizi, Lika i Krbava: povijesne slike, crtice i bilješke, Matica hrvatska, Zagreb, 1941.god., sljedeće:

„Radi toga je tadašnja hrvatska zemaljska vlada odlučila, da će mjesto drvenog mosta sagraditi kameni most. Izvedbu je tada osujetio svjetski rat, a poslije rata nestade i hrvatske zemaljske vlade. Da se ipak jednom dokrajče neprilike, što ih je trpio narod uslijed pomanjkanja valjanog mosta, dali su sami Kosinjani g. 1925. izraditi nacrte (moguće projekt ing. Milivoja Frkovića, op. Mance) za gradnju kamenog mosta; oni su nacrte zajedno s proračunom podnijeli ministarstvu građevina u Beogradu uz molbu, da država podigne taj most. I zaista je država g. 1928. pristupila gradnji toga mosta. Troškom od 630.000 dinara izgrađeni su g. 1929. temelji, stupovi i zidovi za privozne rampe. Ovu je gradnju izveo ing. H. Freund, poduzetnik iz Gospića. Nato je država obustavila daljnju gradnju, te je most ostao nedovršen punih 6 godina. Istom g. 1935. nastavila je gradnju Savska banovina, pod čiju je upravu došla cesta, koja od Gospića vodi kroz Perušić u Kosinj. Posao je preuzela tvrtka Slavec iz Ljubljane, a gradnju je izvodio ing. A. Novak, i to po osnovi ing. Milivoja Frkovića. Most je troškom od daljnjih 870.000 dinara dovršen i prometu predan u prosincu g. 1936. Svi su dakle troškovi za gradnju toga mosta iznosili ravno 1,500.000 dinara. Niveleta nadvisuje temelje mosta za 12 metara. Dužina mosta s upornjacima (ali bez privoznih rampa) iznosi 70 metara, a širina između kamenih parapeta (ograde) 5 i po metra. Most se sastoji od 3 polukružna svoda, koji počivaju na 2 stupa i 2 upornjaka, a svaki ima 18 metara svijetlog otvora. Gradnja je izvedena od teškoga kamenja, koje se vadilo i tesalo blizu mosta. Beton je upotrebljen samo za temelje stupova i za još neke manje radove. Gradnjom toga mosta upravljao je ing. Milivoj Frković, a stalan su nadzor vršili inžiniri J. Plemić i V. Leskovac.

U knjizi Dosežki slovenskega gradbeništva (1918-1941) in stavbenik Josip Slavec – LINK, opisan je građevinski opus građevinara Josipa Slaveca iz Kranja (rođen 1901. – umro 1978.) pa tako i prikaz gradnje Kosinjskoga mosta. Ovdje prenosim nekoliko sjajnih fotografija gradnje mosta iz te knjige.

Dosežki slovenskega gradbeništva (1918-1941), Celjska Mohorjeva družba, 2011.god.
Dosežki slovenskega gradbeništva (1918-1941), Celjska Mohorjeva družba, 2011.god.
Dosežki slovenskega gradbeništva (1918-1941), Celjska Mohorjeva družba, 2011.god.
Dosežki slovenskega gradbeništva (1918-1941), Celjska Mohorjeva družba, 2011.god.

Kosinjski most je i obnovljen, iako se o tome gotovo ništa u silnim tekstovima o njemu ne može pročitati. Obnavljalo ga je građevinsko poduzeće Lika iz Gospića i to 1954./55. god. i o tome ostavilo uklesani trag na kamenom bloku. Blok ćete lako pronaći negdje na sredini mosta, okrenut u smjeru Donjeg Kosinja, odnosno u smjeru toka rijeke Like.

Obnova Kosinjskog mosta, fotografirao Mance, 2019.god.

Potvrdu građevinske posebnosti Kosinjski most dobio je 11.03.2009.god. i to od strane Europskog vijeća inženjera građevinarstva (European Council of Civil Engineers – ECCE). Navedeno vijeće postoji od 1985.god. i objedinjuje 26 europskih zemalja članica. U monografiji „Civil engineering heritage in Europe“ ECCE prikazuje europsku graditeljsku baštinu iz mnogih zemalja Europe, a u raznim građevinskim kategorijama poput: zračnih luka, mostova, zgrada, kanala, brana, tunela, tornjeva itd. ECCE u monografiju postavlja 208 europskih građevinskih objekata pa se iz Hrvatske pojavljuju npr. Đakovačka i Zagrebačka katedrala, Krčki i Maslenički most, a između njih i Kosinjski most za koji ECCE kazuje:

„Kameni most preko rijeke Like kod Kosinja jedan je od najkvalitetnijih mostova vezano uz oblikovanje i dizajn. Kamen koji je korišten za izgradnju vađen je u blizini lokacije samog mosta, a beton je korišten samo za temelje i druge sitnije radove. Most je izgrađen prema starohrvatskom konstrukcijskom modelu. Sa svojom pojavnošću i ljepotom može se natjecati sa mnogim poznatim mostovima izgrađenima mnogo ranije.

Ovo pojednostavljeno znači kako Kosinjski most od 11.03.2009.god. postaje dio europske graditeljske baštine i zaštićeni dio europske graditeljske kulture. To je najveća potvrda projektantske umjetnosti našeg Milivoja Frkovića te građevinskog umijeća slovenskog graditelja Josipa Slaveca.

Isto tako valja pripomenuti, kako je prije današnjeg kamenog Kosinjskog mosta, prijelaz preko rijeke Like u Kosinju stoljećima omogućavao drveni most. Poplave rijeke Like u proljeće i jesen često su ga rušile, a o čemu postoje brojni pisani tragovi. Njegova lokacija bila je stotinjak metara uzvodno cestom prema Kršu, odnosno Gospiću i/ili Otočcu. O tome jasno svjedoči geografska karta „The first military survey 1775-1777.god.“ Na karti je crvenom linijom postavljena pozicija današnjeg kamenog Kosinjskog mosta.

Pozicija nekadašnjeg drvenog i današnjeg kamenog (crveno) Kosinjskog mosta, karta The first military survey, 1775-1777.god.

Za kraj, a prije nekoliko fotografija Kosinjskog mosta, zanimljivo je i to kako je proizvođač automobila Mazda 2019.god., kao kulisu za reklamu njihove Mazde CX-5 koristio upravo Kosinjski most. Ovaj video na Youtube-u pregledalo je preko 3 milijuna ljudi, a što je zasigurno najveća pojavnost Kosinjskog mosta u medijima. Reklamu Mazde CX-5 na Kosinjskom mostu možete pogledati – OVDJE.

Kosinjski most, fotografirao Mance, 2020.god.
Kosinjski most, fotografirao Mance, 2018.god.
Kosinjski most, fotografirao Mance, 2015.god.
Kosinjski most, fotografirao Mance, 2012.god.

U Zagrebu, 17.11.2020., mr.sc. Ivan Mance