Ovdje prikazujem kartu naziva Lika, koju je ne tako davne 1973.god. izdala Pedagoška akademija u Gospiću, tiskom Grafičkog zavoda Hrvatske, a kao glavni izdavač navodi se profesor Stipe Josipović.

Impresum karte Lika, 1973.god.

Karta je prilično velikih dimenzija cca. 1m * 0,85m, izrađena u mjerilu 1:150 000. Došla je spojena na dvije letvice kojima se vješala o zid, a koje su odmah uklonjene jer su stvarale dodatnu štetu. Karta prikazuje Liku, sa svim njenim posebnostima, i to prilično detaljno. Dosta je oštećena, na nekoliko mjesta rasparana, ali kompletna. Nekada je netko prozirnom ljepljivom trakom, onako po domaći, pokušao zaštititi oštećenja, no traka je s vremenom popuštala i ostavljala dodatne tragove. Najveći problem je zalijepljeni žuti papir na dio legende karte, koji će restaurator siguran sam uspješno ukloniti. Karta je predana poznatom zagrebačkom restauratoru gosp. Velimiru Mikcu – koji će ovo vrhunski odraditi.

karta Lika, Učiteljska akademija Gospić, 1973.god.

Ostaje odgovoriti zašto plaćati restauraciju neke karte iz 1973.god. – nije baš iz 1573. Zato jer je u lošem stanju, a izuzetno je značajna za Kosinj. Prošao sam Liku uzduž i poprijeko, nigdje ovu kartu nisam zapazio, ne znam kolika je bila naklada i koliko ih je preživjelo do danas. Uglavnom u mom istraživanju kartografije Kosinja do danas sam pregledao doslovno tisuće i tisuće u pravilu digitaliziranih karti po bespućima Interneta, biblioteka, atlasa i sl. U mojoj knjizi Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi iz 2013.god., prikazujem 84 karte, a do danas sam pronašao 200+ karti koje prikazuju Kosinj u 15tak toponima od 16. do 20. st. Nije se bez razloga Kosinj prikazivao na tako starim kartama i to u tri toponima, Cosin – za grad Kosinj (Ribnik), Busanch flu (Buška rijeka, tj. rijeka Lika) i Bachiache – za koje utvrđujem da je Bočać (najuža regija kosinjskog kraja, zasebna srednjovjekovna župa unutar Buške župe). Pronašao sam i dvije karte koje prikazuju Kosinjske vinograde i opisao ih u knjizi Vinogradi u Kosinju iz 2019.god. No ovo je prva karta na koju sam naišao, a koja prikazuje doslovno i Kosinjsku tiskaru. Toponim naziva: PRVA ŠTAMPARIJA 1483 i sa posebnom oznakom štamparije – vidite sliku – smješten je pogrješno u Donji Kosinj, no to je zaista manje važno, jer je prva štamparija ispravno smještena u kosinjski kraj.

Detalj i toponim “Prva Štamparija 1483”, karta Lika, Gospić, 1973.god.

U to su se vrijeme lomila koplja oko Pavlinskog samostana, danas kapele sv. Petra i Pavla u Donjem Kosinju kao mogućeg lokaliteta prve tiskare, no danas znamo kako lokalitet prve tiskare moramo tražiti u Kosinj gradu – Kosinjskom Ribniku, današnjem Kosinjskom Bakovcu. No sve je to Kosinj. Postoji doduše jedna ranija karta izrađena 1962., a koja prikazuje prve tiskare svijeta. Na njoj je i Kosinj sa 1483.god. No radi se o usko specijaliziranoj karti pojave tiska u svijetu, a ne o općenitoj karti neke regije, zemlje i sl. Zato je ovdje prikazana Gospićka karta Like izuzetno značajna.

Ph.D. Helmut Presser, Karta širenja tiskarske umjetnosti, Mainz, 1962.god.
Ph.D. Helmut Presser, Karta širenja tiskarske umjetnosti, Mainz, 1962.god._detalj Kosinj

Nakon 47 godina red je zahvaliti Pedagoškoj akademiji u Gospiću i njenim profesorima na izradi i objavi ove karte, kojom su naš Kosinj postavili na mjesto koje i zaslužuje. Gotovo sam siguran da su svoj angažman u ovome imali (iako se nigdje na karti ne navode) i tadašnji profesori Pedagoške akademije u Gospiću, supružnici Zlata i Julije Derossi – kao veliki zagovornici teze o Kosinjskoj tiskari.

Isto tako zahvaljujem kolegi T.J. koji je ovu kartu spasio od doslovno bacanja u smeće i sjetio se moje malenkosti. Po restauraciji prikazat ću ovdje što je učinjeno.

U Zagrebu 16.11.2020.god., mr.sc. Ivan Mance